Autori fotografija za Milenijsku izložbu

Društveno-povijesni kontekst

Godine 1896. mađarski službeni krugovi obilježavali su i slavili tisućitu obljetnicu dolaska Mađara u Karpatsku kotlinu. Krunom prigodničarske serije svečanosti zamišljena je Milenijska izložba u Budimpešti, s osnovnom zadaćom podastiranja svijetu rezultata impozantnog gospodarskog i kulturnog razvoja Ugarske u posljednja tri desetljeća nakon utemeljenja Austro-Ugarske Monarhije.

Zemaljski eksekutivni izložbeni odbor budimpeštanske Milenijske izložbe, pored prezentacije gospodarstvenih dosega i njegovih proizvoda, s jedne strane, te slika, skulptura i kulturno-povijesnih pisanih dokumenata s druge, ne propušta prezentirati i zastupati nacionalna gospodarstvena i kulturna postignuća također posredstvom fotografskih izložaka.

U ožujku 1895. ban Khuen Héderváry poziva Hrvatsko arheologičko družtvo da uzme udjela u pripremi hrvatskog sudjelovanja na Milenijskoj izložbi u Budimpešti. Poziv ne čudi budući je osnovni djelokrug rada ovoga društva, statutom određen bio „istraživanje, sabiranje, nabavljanje i izdavanje starih spomenika, koji se nalaze u hrvatskim pokrajinama“. Društvo je prihvatilo poziv, izabravši Josipa Brunšmida za svog zastupnika u izložbenom odboru.

Također, u kolovozu 1895. po nalogu dr. Izidora Kršnjavija, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu (funkcija odgovara današnjoj dužnosti resornog ministra), odabrana su petorica domaćih vrsnih profesionalnih fotografa kako bi snimili kulturno-povijesne spomenike zemlje, ponajprije stare gradine, dvorce i svetišta, ali i školske zgrade te cestovne i mostovne komunikacije. Rudolfu Mosingeru povjereno je tako snimanje gradina i dvoraca u varaždinskoj i zagrebačkoj županiji, Vasi Margetiću u ličko-krbavskoj, Hinku Krapeku u modruško-riječkoj, Dragutinu Inchiostriju u bjelovarsko-križevačkoj i požeškoj te Dragutinu Hodini u tadašnjoj virovitičkoj i srijemskoj županiji. Među odabranim imenima ne možemo a ne zamijetiti izostanak onoga Ivana Standla, jednog od zasigurno najznačajnijeg imena hrvatske fotografske scene druge polovice 19. stoljeća, prvog službenog fotografa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te autora albuma – pored ostalih koji će mu uslijediti - Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, prvog na našim prostorima koji je podastro jedinstvenu seriju prirodnih i kulturnih znamenitosti zemlje. Iako u vrijeme snimanja motiva za Milenijsku izložbu u Budimpešti Standlove godine nisu bile osobito visoke (u ranim 60-im godinama), izvjesno je da je već tada imao zdravstvenih poteškoća budući da je umro tek godinu dana nakon otvorenja budimpeštanske izložbe.

Opaska

Fotografska građa vezana uz budimpeštansku Milenijsku izložbu, koja se čuva u središnjoj baštinskoj fototeci nacionalne konzervatorske službe, ukazuje na moguća odstupanja između početnih teoretskih odredbi i kasnijih praktičnih terenskih realizacija. Drugim riječima, dok je opis predmetne građe kao cjeline poprilično uopćen (na način da se djelatnost svakog pojedinog fotografa veže isključivo uz izrekom dodijeljenu mu županiju), s druge strane - vrlo sporadične autorske atribucije na fotografijama, znadu odstupati od očekivanog. Upravo obzirom na tu činjenicu autorstva svih fotografija koja nisu prethodno jasno naznačena, označena su s riječju najvjerojatnije. Također, zamijećena je jedna fotografija (Đakovo, inv. br. 8474, br. neg. VII-219) čije je autorstvo pripisano Josipu Brunšmidu, tadašnjem ravnatelju Arheološkog odjela Narodnog muzeja, a u izložbenom kontekstu predstavniku Hrvatskog arheologičkog družtva i članu Zemaljskog eksekutivnog izložbenog odbora. Na temelju cjelokupnog fotografskog opus Josipa Brunšmida baštinjenog i čuvanog u fototeci kulturne baštine Ministarstva kulture i medija - koji obuhvaća 150, za našu znanost i kulturu dragocjenih fotografija, mahom nastalih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće - ovaj podatak teško da nas može zbuniti i začuditi. Štoviše, moguće je da su i preostale dvije fotografije Đakova Brunšmidtovo djelo, kao uostalom i interijer crkve sv. Ivana Kapistrana u Iloku.

Priredila mr. sc. Sanja Grković

Pogledaj predmete iz zbirke